Povijest kalendara obiluje raznolikošću i dinamikom. Različite kulture i civilizacije pridonijele su razvoju različitih kalendara, a svaki od njih ima svoje jedinstvene karakteristike i pravila. Kroz povijest su se događale različite reforme i promjene u kalendarskim sustavima kako bi se poboljšala preciznost i usklađenost s astronomskim događanjima.
Obzirom na način praćenja i usklađivanja s prirodnim procesima kalendari se dijele na:
- Solarni kalendari
- Lunarni kalendari
- Lunosolarni kalendari
Solarni kalendar
Temelje se na godišnjem kretanju Zemlje oko Sunca. Godina je podijeljena na sezone, često s označenim točkama poput proljetnog i jesenskog ekvinocija.
Rimski kalendar bio je solarni kalendar, ali njegova organizacija nije bila jednaka gregorijanskom kalendaru koji koristimo danas. Rimski kalendar evoluirao je kroz različite faze u rimskoj povijesti. Rani rimski kalendar poznat kao "rimski lunisolaran kalendar" imao lunarne elemente, ali kasnije su Rimljani prešli na solarni kalendar. Rani rimski kalendar imao je 10 mjeseci, počevši od ožujka i završavajući u prosincu. Ovaj kalendar nije bio savršeno prilagođen solarnom ciklusu, a godina je bila kraća od stvarne dužine solarne godine. Kasnije su dodani siječanj i veljača kako bi se kalendar približio godini.
Godine 45. pr. Kr., Julije Cezar uveo je reformu koja je rezultirala stvaranjem
Julijanskog kalendara. Ovaj kalendar bio je solarni i organiziran je na način koji je sličniji gregorijanskom kalendaru. Dodani su prijestupni dani kako bi se ispravila pogreška u dužini godine, ali i dalje je bio neznatno duži u odnosu na stvarnu duljinu solarne godine.
Julijanski kalendar kasnije je bio temelj za
Gregorijanski kalendar, koji je uveo papa Grgur XIII. 1582. godine kako bi ispravio pogreške u kalendarskom sustavu. Ova promjena također je obuhvatila uvođenje pravila za kontrolu prijestupnih godina kako bi se održala preciznost u praćenju vremena.
Gregorijanski kalendar trenutno je najčešće korišten kalendar u svijetu.
U Hrvatskoj se također koristi gregorijanski kalendar.
Lunarni kalendar
Lunarni kalendari temelje se na mjesečevim fazama i koriste lunarni ciklus za mjerenje vremena. Zasnivaju se na promjenama u položaju Mjeseca u odnosu na Zemlju. Drevni Babilonci također su koristili lunarni kalendar, a njihov sustav uključivao je 12 mjeseci od 29 ili 30 dana, ovisno o mjesečevim fazama. Neke kulture i religijske zajednice tradicionalno koriste lunarne kalendare.
Islamski kalendar (Hijri) je lunarni kalendar koji se koristi u muslimanskom svijetu. Islamski kalendar započinje migracijom proroka Muhammeda iz Mekke u Medinu, 622. godine po gregorijanskom kalendaru. Hidžra označava početak islamske kalendarske ere. Godina u islamskom kalendaru ima 354 ili 355 dana.
Hinduistički lunarni kalendari koriste lunarni sustav za određivanje vjerskih i kulturnih festivala.
Babilonski kalendar - jedan od najstarijih poznatih kalendara, bio je lunarni. Sustav je uključivao 12 mjeseci od 29 ili 30 dana, ovisno o mjesečevim fazama.
Lunisolarni kalendari
Lunisolarni kalendari kombiniraju elemente lunarnih i solarnih kalendara kako bi uskladili mjesece s godišnjim ciklusom Sunca. Dodaju se prijestupni dani ili mjeseci kako bi se održala preciznost.
Hebrejski kalendar također poznat kao
židovski kalendar, kombinira lunarne i solarne elemente. Mjeseci počinju s mjesečevim fazama, ali se dodaju prijestupni mjeseci kako bi se održala usklađenost sa solarnim godišnjim ciklusom. Ovaj kalendar koristi 12 mjeseci, a godina može imati 353, 354 ili 355 dana. Početak hebrejske godine određuje se lunarno-solarnim pravilima.
Kineski lunarni kalendar koristi lunarni sustav za mjerenje vremena i praćenje kineskih tradicionalnih festivala. Kombinira se s solarnim kalendarom kako bi se održala veća preciznost u odnosu na godišnje doba. Ovaj kalendar koristi 12 životinjskih znakova i ciklus od 60 godina.