Godišnji odmor - prava radnika prema Zakonu o radu

Godišnji odmor: trajanje, izračun i prava prema Zakonu o radu


Godišnji odmor 2026. - zakonski minimum, izračun razmjernog dijela, isplata neiskorištenih dana, prava radnika kod promjene poslodavca i rok za korištenje starog godišnjeg odmora.

Pravo na godišnji odmor propisano je Zakonom o radu. Zakon uređuje trajanje godišnjeg odmora, uvjete za stjecanje prava, korištenje godišnjeg odmora, izračun razmjernog dijela te prijenos neiskorištenih dana.
U nastavku donosimo jasan i ažuran pregled najvažnijih pravila o godišnjem odmoru prema važećem Zakonu o radu - kada radnik stječe pravo na puni godišnji odmor, kako se računa razmjerni dio, što se događa kod promjene poslodavca, do kada se može iskoristiti stari godišnji odmor i kada poslodavac isplaćuje naknadu za neiskorišteni godišnji odmor.

Koliko dana godišnjeg odmora mi zakonski pripada?


Prema Zakonu o radu, za svaku kalendarsku godinu, radnik ima pravo na godišnji odmor od najmanje 4 tjedna. Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu može biti određeno i više dana godišnjeg odmora.
Kod petodnevnog radnog tjedna minimalni godišnji odmor iznosi 20 radnih dana, a kod šestodnevnog radnog tjedna 24 radna dana. Točan broj dana uvijek se utvrđuje prema radnikovom tjednom rasporedu radnog vremena.

Kada radnik stječe pravo na puni godišnji odmor?


Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid između dva radna odnosa duži od osam dana stječe pravo na puni godišnji odmor nakon 6 mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod istog poslodavca.
Ako je pravo na godišnji odmor kod poslodavca uređeno povoljnije, primjerice kroz kolektivni ugovor ili pravilnik, primjenjuje se povoljnije pravo za radnika.

Kako se računa razmjerni godišnji odmor?


Radnik koji nema neprekidni staž u trajanju 6 mjeseci, ostvaruje pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora, koji se utvrđuje u trajanju od 1/12 ukupnog broja dana godišnjeg odmora koji bi mu pripadao za svaki mjesec trajanja radnog odnosa. 
Kod izračunavanja razmjernog dijela godišnjeg odmora, najmanje polovica dana godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli dan godišnjeg odmora, a najmanje polovica mjeseca rada zaokružuje se na cijeli mjesec.
Primjerice, ako radnik kod poslodavca ima pravo na 24 dana godišnjeg odmora, a radio je 4 mjeseca, pripada mu 8 dana razmjernog godišnjeg odmora. Ako radni odnos prestaje tijekom godine, radnik za tu kalendarsku godinu također ostvaruje pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora.

Koji dani se ne računaju u godišnji odmor?


U godišnji odmor ne računaju se blagdani i neradni dani uvtrđeni zakonom, dani plaćenog dopusta i razdoblje privremene nesposobnosti za rad utvrđeno od strane ovlaštenog liječnika. Međutim, ako prema rasporedu radnog vremena radnik treba raditi na dan blagdana ali na svoj zahtjev koristi godišnji odmor, onda mu se u trajanje godišnjeg odmora računa i taj dan. 

Da li imam pravo na godišnji odmor sa ugovorom na određeno?


Pravo na godišnji odmor ima svaki radnik bez obzira da li ima ugovor na određeno ili neodređeno vrijeme. Vrsta ugovora nije razlog za uskraćivanje prava na godišnji odmor. Razlika može biti samo u tome ostvaruje li radnik pravo na puni ili razmjerni dio godišnjeg odmora, ovisno o trajanju radnog odnosa i trenutku prestanka rada.

Da li imam pravo na godišnji odmor kod prestanka radnog odnosa?


Kada radni odnos prestaje, radnik za tu kalendarsku godinu ostvaruje pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora. Ako prije prestanka radnog odnosa nije uspio iskoristiti pripadajući godišnji odmor, poslodavac mu mora isplatiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor. Ta se naknada određuje razmjerno broju dana neiskorištenoga godišnjeg odmora.
Važno je naglasiti da, ako je poslodavac radniku prije prestanka radnog odnosa omogućio korištenje godišnjeg odmora u trajanju dužem od onoga koje bi mu stvarno pripadalo, nema pravo od radnika tražiti povrat isplaćene naknade plaće za te dane.

Kako utječe promjena poslodavca na pravo na godišnji odmor?


Obzirom da se promjena poslodavaca u istoj kalendarskoj godini smatra prestankom radnog odnosa, radnik ostvaruje pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora i kod jednog i kod drugog poslodavca, ovisno o trajanju rada kod svakoga od njih.
Prema Zakonu o radu, u slučaju promjene poslodavca nije moguće prenošenje godišnjeg odmora.

Da li mi poslodavac može isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora?


Ne može. Sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor ili o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora je ništetan. Naknada umjesto korištenja godišnjeg odmora dopuštena je samo kada radni odnos prestaje, a radnik nije iskoristio pripadajući godišnji odmor.

Naknada plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora


Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna 3 mjeseca, uključujući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad (smjenski rad, prekovremeni i noćni rad).
Ukoliko radnik ne koristi godišnji odmor cijeli mjesec već određeni broj dana, prosjek mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca djeli se sa mjesečnim fondom sati u kojem se koristi godišnji odmor. Na taj način dobiva se satnica naknade za godišnji odmor koju je potrebno pomnožiti sa brojem sati godišnjeg odmora.

Da li mogu koristiti godišnji odmor u dijelovima?


Radnik može koristiti godišnji odmor u dijelovima, ali pritom vrijedi važno pravilo: tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor mora iskoristiti najmanje 2 tjedna u neprekidnom trajanju, osim ako se radnik i poslodavac drukčije ne dogovore i pod uvjetom da je radnik ostvario pravo na godišnji odmor duži od dva tjedna.
Ovo je jedan od najvažnijih detalja u praksi jer mnogi radnici godišnji žele koristiti u više kraćih dijelova. To je moguće, ali samo uz poštivanje zakonskog minimuma ili drugačiji dogovor s poslodavcem.

Do kada moram iskoristi "stari" godišnji odmor?


Stari, odnosno neiskorišteni dio godišnjeg odmora radnik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.
Ako je radniku bilo omogućeno korištenje dijela godišnjeg odmora koji je tijekom godine morao iskoristiti, taj dio ne može prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu. Drugim riječima, ne može se svaki neiskorišteni godišnji automatski prenijeti.

Tko odlučuje o terminu korištenja godišnjeg odmora?


Zaposlenik može zatražiti korištenje godišnjeg odmora u željenom terminu ali konačnu odluku o korištenju godišnjeg odmora donosi poslodavac prema potrebama organizacije posla. 
Radnik ima pravo jedan dan godišnjeg odmora koristiti kada želi ali je o tome dužan obavijestiti poslodavca najmanje tri dana ranije. Ovo pravo radnik ne može iskoristiti ukoliko od strane poslodavca postoje posebno opravdani razlozi koji to onemogućuju.

Obavijest o rasporedu korištenja godišnjeg odmora


Poslodavac utvrđuje raspored korištenja godišnjeg odmora u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu i Zakonom te je dužan obavijestiti radnika najmanje 15 dana ranije o trajanju i razdoblju korištenja godišnjeg odmora. 

Prekinuti godišnji zbog bolesti, prava na rodiljni ili roditeljski dopust


Ako je godišnji odmor prekinut ili nije korišten u godini u kojoj je stečen zbog bolesti, radnik ima pravo iskoristiti ga po povratku na rad, a najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine. Isto vrijedi i za slučajeve korištenja rodiljnog, roditeljskog i posvojiteljskog dopusta te dopusta radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju.
Iznimno, ako radnik zbog rodiljnog, roditeljskog ili posvojiteljskog dopusta nije mogao iskoristiti godišnji odmor do 30. lipnja sljedeće godine, ima ga pravo iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na rad.

Da li imam pravo na puni godišnji odmor ako radim u nepunom radnom vremenu?


Broj dana bilo punog ili razmjernog godišnjeg odmora utvrđuje se brojem radnih dana ovisno o radnikovom tjednom rasporedu radnog vremena, dakle, uvjet za stjecanje prava na puni godišnji odmor je trajanje radnog odnosa i raspored radnog vremena radnika, a ne tjedni broj odrađenih sati.

Radim kod dva poslodavca, da li imam pravo na dva godišnja odmora?


Radnik ima pravo samo na jedan puni godišnji odmor ukoliko ima dva ugovora o radu s nepunim radnim vremenom (kod jednog, dva ili više poslodavaca). Poslodavci se moraju sporazumjeti o istodobnom korištenju godišnjeg odmora jer u protivnom radnik ne bi imao godišnji odmor. Ukoliko ne postignu dogovor, dužni su radniku omogućiti korištenje godišnjeg odmora prema njegovu zahtjevu.

Tko ima pravo na dodatne dane godišnjeg odmora?


Pravo na najmanje 5 tjedana godišnjeg odmora imaju:

  • maloljetnici
  • radnici koji rade na poslovima sa povećanim rizikom
  • osobe s invaliditetom
  • roditelji djece s teškoćama u razvoju

Osim toga, dodatni broj dana godišnjeg odmora često se uređuje kolektivnim ugovorima, pravilnicima o radu i ugovorima o radu, primjerice prema stažu, složenosti poslova, invaliditetu, roditeljskom statusu ili drugim kriterijima

Da li imam pravo na godišnji odmor kod izvanrednog otkaza?


Kod primitka izvanrednog otkaza radnik ne može iskoristiti neiskorišteni godišnji odmor. U tom slučaju poslodavac mu je dužan isplatiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor.

Koji je maksimalan broj dana godišnjeg odmora?


Maksimalno trajanje godišnjeg odmora nije propisano Zakonom o radu. Poslodavac može (kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu) utvrditi maksimalni broj dana godišnjeg odmora, npr. „ne više od 30 radnih dana“.

Pravo na godišnji odmor kod odlaska u mirovinu


Kod odlaska u mirovinu u pravilu se primjenjuju ista zakonska pravila kao i kod prestanka radnog odnosa, pa radnik ostvaruje pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora za tu godinu. Međutim, ako je kolektivnim ugovorom, pravilnikom ili ugovorom o radu uređeno povoljnije pravo, primjerice pravo na puni godišnji odmor u godini odlaska u mirovinu, tada se primjenjuje povoljnije pravo za radnika.

Smrt člana uže obitelji tokom korištenja godišnjeg odmora


Ukoliko u toku korištenja godišnjeg odmora nastupi okolnost za koju radnik prema Zakonu ima pravo na plaćeni dopust (članak 86. Zakona o radu) dužan je o tome što prije obavjestiti poslodavca i zatražiti plaćeni dopust. Tada se prekida godišnji odmor koji će se u dogovoru sa poslodavcem nastaviti koristiti iza plaćenog dopusta ili u nekom drugom razdoblju ovisno o potrebama posla.

Naknada za neiskorišteni godišnji odmor preminulog radnika


Nasljednici umrlog radnika imaju pravo zahtijevati novčanu naknadu za neiskorišteni godišnji odmor jer se smrću radnika ne gasi pravo na plaćeni godišnji odmor.

Koja je razlika između godišnjeg odmora i plaćenog dopusta?


Godišnji odmor i plaćeni dopust su prava radnika regulirana Zakonom o radu. Za vrijeme njihova trajanja, radnik ima pravo na naknadu plaće s tim da plaćeni dopust radnik može koristiti samo za točno određene svrhe.

Vezane teme

U kojim se slučajevima može koristiti plaćeni dopust, trajanje i visina naknade za plaćeni dopust

Prilikom korištenja godišnjeg odmora, radnik može ostvariti pravo na isplatu regresa.
Tko ostvaruje pravo na isplatu regresa, kako se iplaćuje, da li je zaštićen od ovrhe.

Poslodavac također može zaposlenicima neoporezivo isplatiti naknadu troškova za odmor: Hrvatska turistička kartica - CRO kartica

   

NOVOSTI